Zašto se "pregazilo" Zviroviće?

Rode moj

Rode moj,
 bolje je 
biti
nego 

ne biti
i 

zato se bojim
trena

 kad bi se 

moglo reći

da si bio!

B. Š.

Već više godina je prošlo od kada je puštena u promet autocesta koridor Vc od graničnog prijelaza Bijača do izlaza Zvirovića i dovršava se polako dionica te autoceste između izlaza Zvirovića i Počitelja iza Neretve, a da još uvijek izlaz sa autoceste Zvirovići nema svoga pravog imena "Zvirovići" na prometnim putokaznim tablama uz tu autocestu. Izlaz sada nosi ime Međugorje, mjesto koje se nalazi iza gorskog vijenca koji sa sjeverne strane okružuje Zviroviće, a 5 km je udaljeno od izlaza Zvirovića. Normalno, ispravno i logično bi bilo da na dnu putokazne table stoji "Zvirovići", a ponad toga "Međugorje" itd. Neophodno je potrebno dopuniti putokaz pred spomenutim izlazom, kako iz pravca Bijače prema Mostaru, tako iz pravca Mostara prema graničnom prijelazu Bijača i staviti pravo i istinito ime za izlaz "Zvirovići". Ova trenutna pogrešna i neistinita oznaka za autocestovni izlaz u Zvirovićima je neprihvatljiva i treba se korigirati. Tehnički je to vrlo lako izvedivo i time će se odstraniti nepravda i neistina koja je učinjena sadašnjom oznakom za autocestovni izlaz u Zvirovićima.

Neistinitost oznake za izlaz u Zvirovićima je pokazana. A u čemu je nepravda te oznake za izlaz sa autoceste?

Pa činjenica je da autocesta koridor Vc presjeca mjesto Zviroviće i protječe kroz to mjesto u duljini od 6 km, počevši od Studenčice preko koje se nadvija 620 m dug i 100 m visok most te zauzima najplodniji dio obradive zemlje tog mjesta gdje su bili prekrasni vinogradi i voćnjaci. A uz gubitak tog najplodnijeg dijela brdskog mjesta Zvirovića, mjesto je izgubilo svoj ekološki čisti zrak i miran život, a dobilo autocestom od ispušnih plinova motornih vozila zagađenje zraka i buku – ekološki pogoršanu kvalitetu života.

Mještani Zvirovića, dakle Zvirovčani, prateći gradnju te autoceste, bili su uvjereni - što je samo po sebi razumljivo! - da će izlaz sa autoceste, izgrađen baš u sredini tog mjesta, nositi i pravo ime: Zvirovići. Zato su, ne samo totalno razočarani nego su totalno uvrijeđeni, kad su vidjeli da su Zvirovići "krišom pregaženi, prekriženi, izbrisani, postali nevidljivi" u očima milijuna vozača, koji se voze i vozit će se u tom važnom europskom prometnicom. Očito da oni koji su odlučivali o nazivu tog izlaza sa autoceste nisu ništa znali o mjestu Zvirovići ili su ga pri tome namjerno - a zbog čega? - isključili. Zvirovići je staro hrvatsko selo nastalo u srednjem vijeku, smješteno oko ovalnog brda Osoje u četiri zaseoka: Zvirovići, Prćavci, Bitunjani i Dugandžije sa pet grobalja i crkvom Sv.Ane. Bilo je i peto naselje Tomići koje je u vrijeme osmanske okupacije, prije više stoljeća, doslovno masakrirano i iskorjenjeno. Tomića groblje oko jedinstvenog makedonskog hrasta je vidljivi i živi svjedok tog genocidnog uništenja cijelog zaseoka Tomići. Zvirovići je mjesto koje je bilo naseljeno u dalekoj prošlosti, to potvrđuju i stare čatrnje, koje su zidane čak u vrijeme Rimljana ili starih Ilira. O tome bi arheolozi mogli dati prave informacije.

U Zvirovićima je bila u predprošlom stoljeću poznata kovačnica koju su utemeljili i vodili braća Jure i Ilija Šmović, a koji su kao samouki kovači, koristeći vrlo kvalitetni domaći smrekov ugalj, bili sposobni praviti - uz sve moguće alatke za obradu zemlje i kamena - puške samokrese, koje su mnogi imućni ljudi naručivali i iz dalekih krajeva. A brat ove dvojice spomenute braće kovača, Marko Šimović postao je svećenik, fratar i uzeo ime fra Nikola. Kao vrlo talentiran poslan je na studij u Italiju gdje je prije nego je postao svećenik - sa 22 godine postao profesor na visokoj bogoslovnoj školi u Perugi. Fra Nikola Šimović je po povratku iz Italije zbog narušenog zdravlja postao prvi franjevački provincijal u Hercegovini. On je bio i generalni vikar Biskupije Mostar te je sagradio franjevački samostan u Mostaru, franjevački samostan na Humcu, utemeljio prvu Visoku bogoslovnu franjevačku školu u Mostaru i sagradio je prvu župnu crkvu Sv.Jakova u Medjugorju. Bio je kandidat i za biskupa i kao najpoznatija osoba u Hercegovini u to doba, vodio je razgovore sa ondašnjim austrijskim carem Franjom Josipom prigodom njegove posjete Hercegovini. Fra Nikola je odigrao vrlo važnu ulogu za hrvatski puk u Hercegovini prilikom Hercegovačkog ustanka. On je u svoje vrijeme najviše pridonio za razvoj školstva u Hercegovini i sam je pisao priručnike za djecu pučke škole. (Njegova rodna spomen kućica u Zvirovićima pruža nam više informacija o tom zvirovačkom velikanu). A njegov nećak, rođen u Zvirovićima, dr. Luka Šimović bio je prvi ministar zdravlja u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata. Zvirovići su hrvatsko mjesto iz kojeg je od Prvog svjetskog rata pa do Domovinskog rata preko stotinu Zvirovčana dalo svoje živote za slobodu svog naroda. Zar nam nije svima poznat Zvirovčanin bojnik Božan Šimović koji je - prošavši sva bojišta po Hrvatskoj i BiH herojski položio svoj život u Domovinskom ratu? -

Ima još puno toga što bi se moglo spomenuti o Zvirovićima, ali za to ovdje nema prostora.

Ali ovo navedeno je sasvim dovoljno da se uvidi činjenica kako se izlaz sa autoceste koridor Vc u Zvirovićima mora naznačiti pravim i istinitim imenom: Zvirovići.

Zvirovčanin A.K.